Ivanina brodska mjesta

Obitelj Brlić, odnosno Mato Brlić, u Brod doseljava u prvoj polovici 18. stoljeća. Obitelj je imala dvije kuće, najprije na današnjem Trgu Presvetoga Trojstva, potom na današnjem Trgu Ivane Brlić-Mažuranić (tada Trgu bana Jelačića br. 5) gdje je 1799. Andrija Antun Brlić izgradio visoku obiteljsku prizemnicu. Ta je kuća izgorjela na Brašančevo, 8. lipnja 1882., te je na istom mjestu dr. Ignjat Brlić 1885. za svoje sinovce Vatroslava i Dobroslava izgradio novu reprezentativnu građansku kuću koja i danas postoji. Kuća je u prizemlju imala prostor za trgovinu, te stan za obitelj na katu, gdje je živjela i Ivana Brlić-Mažuranić, udavši se za Vatroslava Brlića 1892. Vlasnik kuće danas je Božičko Mohaček, sin Ivanine kćeri Nede Brlić udane Mohaček. U prizemlju kuće danas je Likovni salon Vladimira Becića.

Vila "Brlićevac" u brodskom brdu

Vila "Brlićevac" zaštićeni je spomenik kulture i jedan od malobrojnih sačuvanih ljetnikovaca Brodskog vinogorja. Podignuta je u blizini staroga "Brlićevog čardaka" u sklopu velikog obiteljskog vinograda kojega je osnovao vjerojatno još Mato Brlić. "Brlićevac" je građen negdje od 1877. do 1880. prema zamisli hrvatske slikarice Fanike Brlić r. Daubachy-Doljske (1830.-1883.) , supruge Andrije Torkvata Brlića a poslije njegove smrti i brata mu dr. Ignjata Brlića i majke Ivanina muža Vatroslava. Ljetnikovac je izgrađen u tada modernom "alpskom stilu", po uzoru na "Švicarsku kuću" u zagrebačkom Maksimiru, a u kombinaciji s lokalnom tradicijom graničarskih čardaka. U početku je služila kao lovačka kuća za jednodnevne zabave, da bi doskora bila pretvorena u obiteljski ljetnikovac. Tradicija je duža od 100 godina da članovi obitelji Brlić u njoj provode ljetni dio godine, pa je tako bilo i u Ivanino vrijeme a i danas. Kuću je naslijedio Ivanin unuk, prof. emeritus dr. sc. Vuk Milčić (1921.-2008.) koji je ljetnikovac rado otvarao posjetiteljima, posebno djeci, iz cijele Hrvatske.

Akademik Dragutin Tadijanović otkriva poprsje I. B. Mažuranić 1971.

Na središnjem brodskom trgu otkriveno je 1971., u prigodi održavanja prve manifestacije "U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić" poprsje Ivane Brlić-Mažuranić, djelo akademskog kipara Vanje Radauša. Poprsje je otkrio akademik Dragutin Tadijanović. Tri i pol desetljeća kasnije, u vrijeme obnove Trga Ivane Brlić-Mažuranić, poprsje je maknuto zbog radova, ali potom nije vraćeno na isto mjesto, nego postavljeno pred Osnovnu školu "Ivana Brlić-Mažuranić", gdje je svečano otkriveno za 11. studenoga 2004., u godini obilježavanja 130. rođendana "hrvatskoga Andersena".

Spomenik Ivane Brlić-Mažuranić na Trgu Stjepana Miletića

Obilježavajući 130. rođendan Ivane Brlić-Mažuranić, Grad Slavonski Brod je podigao novi spomenik velikoj književnici i svojoj sugrađanki. Radi se o skulpturi s Ivaninim likom, upravo onakvim kakav je zabilježen na brojnim fotografijama i portretima koje su slikali suvremenici, pred kojim stoji lik šegrta Hlapiće. Rad je to akademske kiparice Marije Ujević, a spomenik je postavljen u dijelu parkovne površine na putu od kuće Brlić do Kazališno-koncertne dvorane Ivane Brlić-Mažuranić i otkriven 18. travnja 2004.

Obitelj Brlić, nastanivši se u Brodu, nije stekla samo imetak, nego i obrazovanje i društveni ugled, a naviku sakupljanja knjiga, čuvanja te prepisivanja vlastitih dokumenata i različitih drugih zapisa obitelj je počela njegovati vrlo rano, još od Andrije Antuna Brlića (1757.-1804.). S obzirom na društvenu, političku i književnu ulogu članova obitelji Brlić, ne samo u brodu nego i na području cijeleArhiv od najranijih dana sadržava i bogatu korespondenciju s uglednicima iz političkog, kulturnog, prosvjetnog, vjerskog i vojnog života onodobne Austro-Ugarske monarhije, od Hrvatske, Austrije, Mađarske do Srbije i Bosne. Prijepisi dokumenata Gradskog magistrata iz Arhiva Brlić među najznačajnijim su izvorima brodske povijesti, budući da je pismohrana Gradskog magistrata Broda na Savi izgorjela 1859. Arhiv obitelji Brlić, u vlasništvu je Gilde Ružić (supruge Viktora Ružića, sina Nade Brlić) i pohranjen je u Hrvatskom institutu za povijest Podružnica Slavonski Brod. Prema nekim podacima, sadržava preko 5000 dokumenata, koji su zaslugom Hrvatskog državnog arhiva Slavonski Brod snimljeni na mikrofilmove i tako dostupni znanstvenoj javnosti.

Kada je Ignjat Alojzije Brlić (1795.-1855.) iz Beča dovezao desetak sanduka knjiga kako bi otvorio prvu brodsku knjižaru, utemeljena je i obiteljska knjižnica. Vremenom su u nju kupnjom i darovanjem stizali novi naslovi, a značajan njezin dio čine knjige koje su prevodili, pisali i objavljivali članovi obitelji Brlić, kao i knjige, časopisi i novine u kojima su objavljivani njihovi tekstovi. Knjižnica je također u vlasništvu Gilde Ružić, čuva se u Slavonskom Brodu a sadržava 6055 knjiga, među kojima je najstarija iz 1546. godine, kao i prva izdanja Ivaninih djela za djecu na hrvatskom i drugim svjetskim jezicima.

Djeca u Kazališno-koncertnoj dvorani, oduševljena publika na predstavama "Svijeta bajki"

Kazališno-koncertna dvorana u Slavonskom Brodu, otvorena 1972., od 1994. godine nosi ime književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Uz organizaciju kazališnih i glazbenih priredbi, među kojima su i redovite gostujuće predstave za djecu koje u vrijeme "Svijeta bajki" posjeti i do 5 tisuća mališana, uključena je i u organizaciju "Svijeta bajki" kao nositelj Kazališne radionice, iz koje niču glazbeno-scenske čarolije i programi svečanoga otvorenja. U okrilju Kazališno-koncertne dvorane od 2007. godine djeluje i Dječje kazalište "Ivana Brlić-Mažuranić" (utemeljeno 1980.), koje na svoj repertoar redovito uvrštava i djela Ivane Brlić-Mažuranić. Od 2007. godine, predstavom "Djevojčica i neman", Dječje kazalište "Ivana Brlić-Mažuranić" započelo je sustavno predstavljati i manje poznata djela Ivane Brlić-Mažuranić.

OŠ I.B. Mažuranić, "šarena škola" s poprsjem Ivane Brlić-Mažuranić

Osnovna škola u prigradskom naselju Budainka, koje se dotiče pustare Brlić, utemeljena je još 1930., a već više od četiri desetljeća nosi ime autorice bajki za djecu i prvog hrvatskog dječjeg romana, Ivane Brlić-Mažuranić. Zahvaljujući ravnateljici Antoniji Bikčević, a još više pedagogu likovne kulture Đurđi Vilagoš, škola je 1985. promijenila svoj vanjski izgled tako što su na njenom pročelju osvanuli motivi iz Ivaninih bajki, oslikani učeničkim rukama i oplemenjeni dječjom maštom. Učenici ove škole godinama su pod vodstvom Đ. Vilagoš na pročelju a potom i u unutrašnjosti školske zgrade slikali različite scene iz gotovo svih Ivaninih djela, pa se tu nalaze i Šegrt hlapić s Gitom, majstorom Mrkonjom i ostalim društvom, baka s gujom-djevojkom, sinom i moćnim Striborom, bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Neva Nevičica s Olehom-banom i Suncem djeverom, Kosjenka na svom vilinskom konjiću i Regočem, a da ne govorimo o čitavoj plejadi razigranih i dobrih domaćih s jedne strane i zločestih bjesova s druge strane. U godini obilježavanja 130. rođendana Ivane Brlić-Mažuranić pred školom je postavljeno Ivanino poprsje, rad ak. kipara Vanje Radauša.