Ivana Brlić-Mažuranić

Datum objave: 28.3.2008.

Put, istina i život Ivane Brlić-Mažuranić

U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić : Ivana Brlić-Mažuranić : Put, istina i život Ivane Brlić-Mažuranić

Život Ivane Brlić-Mažuranić započet bio je tako ispunjen i tako proslavljen njezinim djelom, da je došlo vrijeme da sve ono što smo od nje baštinili konačno nanižemo u biografsku, ali i ogrlicu njezinih sabranih djela. Sama Ivana Mažuranić prva je zrna svojih pjesničkih pokušaja u tu ogrlicu nanizala još kao devetogodišnja djevojčica: najprije dvije pjesmice piše na francuskom Ma Croatie i Le bonheur, a već 1886., kada na kratko posjeti svoj rodni Ogulin, ispjeva prvi pjesnički pokušaj na hrvatskom - Zvijezdi moje domovine. Tako je započela svoj put književnica, pripovjedačica, ali prije svega majka, supruga, sestra, baka. a koja je, vjerojatno, cijeloga svojega života ostala, kao u mladosti, zanesena sanjačica i sijačica bisera - sijačica onih misli koje su se njezinu peru 'otimale od potrebe srca'. Upravo te , od srca otete misli pregnantno je pretočila u rečenicu, rečenicu u Hlapiću, rečenicu u Pričama iz davnine, u rečenicu kojom je konačno i andersenovski obuhvatila svijet. Tko je bila ta sijačica bisera, tko je djevojčica?

Rođena 18. travnja 1874. u Ogulinu, gdje joj je otac Vladimir Mažuranić, sin pjesnika i hrvatskog bana Ivana Mažuranića, bio tada na dužnosti državnog odvjetnika. Majka Ivanina, Henrietta rođ. Bernath, potjecala je iz imućne Varaždinske obitelji. Odrastanje u obiteljskoj sredini naglašena patrijarhalnog duha i strogih etičkih nazora, ali pod prisnim i snažnim utjecajem djeda Ivana i bake Aleksandre Demeter, obilježit će trajno Ivaninu ličnost.

Osobitom snagom na nju će djelovati djed Ivan Mažuranić o čemu svojim sjećanjima na majku svjedoči i dr. Ivo Brlić, sin Ivane Brlić Mažuranić: Rijetko su kada: lični pečat predaka, tradicija obitelji i upliv iste krvi, stvorili dva tako istovjetna karaktera kao što su to djed Ivan Mažuranić i unuka mu Ivana Mažuranić... I kada je kao petnaestogodišnja djevojčica poljubila ruku umrloga djeda, jasno je spoznala da se onaj i vanjštinom i svojom unutrašnjom izgrađenošću impozantni lik djeda tako usjekao u njezinu žensku i pjesničku dušu, da je ta njezina duša postala istovjetna djedovom duhu na sav njezin život.

Datum objave: 28.3.2007.

Biografske natuknice

U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić : Ivana Brlić-Mažuranić : Biografske natuknice

1874. - Ogulin, 18. travnja rođena Ivana Mažuranić, kći pravnika i pisca Vladimira Mažuranića i Henriete Mažuranić rođ. Bernath

1878. - S roditeljima seli u Karlovac

1883. - Piše dvije pjesmice na francuskom Ma Croatie i Le bonheur

1886. - Prvi pjesnički pokušaj na hrvatskom jeziku: Zvijezdi moje domovine (u Ogulinu)

1882. - S roditeljima seli u Zagreb

1890. - Umire joj djed, hrvatski ban i književnik Ivan Mažuranić (1814.-1990.) koji je imao veliki utjecaj u formiranju njene osobnosti

1892. - Udaje se za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, udajom ulazi u uglednu građansku obitelj Brlić i dolazi živjeti u Brod na Savi u obiteljsku kuću Brlićevih

1893. - Rodila kći Nadu Brlić (1893.-1964., kasnije udana za dr. Viktora Ružića)

1894. - Rodila sina Ivu Brlića (1894.-1977., oženjen Jelenom Kadesnikov-Ščigoljev, a nakon njene smrti Milicom Gajer)

1895. - Rodila sina Vladimira Brlića (1895.-1896.)

1899. - Rodila kći Zdenku Brlić (1899.-1984., kasnije udanu za dr. Zvonka Benčevića)

1902. - Rodila sina Nikolu Brlića (1902.-1902.)

1902. - Objavljuje Pripovijetke i pjesme za dječake Valjani i nevaljani (vlastita naklada, Zagreb)

1905. - Objavljuje zbirku pjesama i pripovijedaka za djecu Škola i praznici (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)

1912. - Objavljuje knjigu pjesama Slike (Tiskara C. Albrechta, Zagreb)

1913. - Objavljuje prvi hrvatski roman za djecu Čudnovate zgode i nezgode šegrta Hlapića (Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb)

1916. - Objavljuje bajke Priče iz davnine (Matica Hrvatska, Zagreb)

1916. - Na zahtjev Akademije piše svoju Autobiografiju

1917. - Rođena Nedjeljka Brlić (1917.-1973., kasnije udana za Božidara Mohačeka)

1923. - Objavljuje knjigu crtica Knjiga omladini (vlastita naklada, Zagreb)

1929. - Za Međunarodni dan mira održala govor, kasnije objavljen kao esej Mir u duši (Hrvatska revija, Zagreb)

1930. - U Hrvatskoj reviji joj izlazi Autobiografija (napisana 1916.) i pismo sinu Ivanu o postanku Priča iz davnine

1931. - Predložena za Nobelovu nagradu za književnost

1934.-35. - Sređuje te objavljuje znanstvenopovijesne zapise: Iz arhive obitelji Brlić u Brodu na Savi (Tisak Tipografija D.D., Zagreb

1934. - Objavljuje roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata (Knjižara Vasić, Zagreb)

1937. - Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti prima ju za (dopisnoga) člana, čime postaje prva žena koja je postala članica Akademije

1938. - Akademija ju predlaže za Nobelovu nagradu

1938. - Umrla u Zagrebu 21. rujna

1939. - Iz tiska joj izlazi, posthumno, knjiga pripovijetki i pjesama za djecu Srce od licitara (Zagreb)

Posthumno:

1970. - Zbornik radova o Ivani Brlić-Mažuranić (Uredili Dubravko Jelčić, Joža Skok, Petar Šegedin, Miroslav Šicel i Miroslav Vaupotić), objavila Mladost, Zagreb

1971. - Kći Nedjeljka (Neda) Brlić pokreće manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić

1971. - Na središnjem brodskom trgu postavljeno poprsje Ivane Brlić-Mažuranić (rad akademskog kipara Vanje Radauša)

1971. - Školska knjiga utemeljuje nagradu Ivana Brlić-Mažuranić za neobjavljeni književni tekst (roman, zbirku pjesama, zbirku pripovijedaka) napisan na hrvatskome jeziku i namijenjen djeci i mladeži do 14 godina

1991. - Grad Slavonski Brod obnavlja manifestaciju U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, koja se kao Tjedan dječjih svečanosti do 1994. održava pod pokroviteljstvom UNICEF-a, učenici brodskih škola slikaju desetmetarsko "Platno mira"

1993. - Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u vrijeme "Svijeta bajki" održavaju se i Susreti djece hrvatskih gradova stradalih u ratu

1994. - U Slavonskom Brodu, u organizaciji Gradske knjižnice, 23. travnja održan znanstveno-stručni kolokvij o životu i djelu Ivane Brlić-Mažuranić u povodu 120. obljetnice rođenja, s kojeg je Matica hrvatska Slavonski Brod objavila Zbornik radova (Redakcija: Dubravko Jelčić, Vinko Brešić, Mato Artuković, Vesna Crnković-Nosić, Zvonimir Markotić, Ivica Matičević, Suzana Bilić-Vardić)

2004. - U Slavonskom Brodu na Trgu S. Miletića postavljen spomenik Ivane Brlić-Mažuranić (rad akademske kiparice Marije Ujević)